Sektor: Elektrotehnika i računarstvo
Naziv kurikula strukovnog obrazovanja: Strukovni kurikul za stjecanje kvalifi kacije tehničar za elektroniku i komunikacije/tehničarka za elektroniku i komunikacije
Kvalifikacija koja se stječe završetkom obrazovanja: tehničar za elektroniku i komunikacije/tehničarka za elektroniku i komunikacije
Razina kvalifikacije prema HKO-u: 4.2
Minimalan obujam kvalifikacije (CSVET): 246 CSVET
Uvjeti za upis strukovnog kurikula: Kvalifikacija na 1. razini HKO-a: Dokaz o nepostojanju zdravstvenih kontraindikacija za navedenu kvalifikaciju sukladno važećem popisu zdravstvenih zahtjeva izdanom od strane nadležnoga ministarstva
Ključne značajke i ciljevi kurikuluma:
- Razina kvalifikacije: Kvalifikacija se stječe na razini 4.2 prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO).
- Stupanje na snagu: Kurikulum se primjenjuje postupno, počevši od školske godine 2025./2026. za učenike I. razreda srednje škole, te se postupno uvodi i za više razrede u narednim školskim godinama.
- Obujam kvalifikacije: Za stjecanje kvalifikacije potrebno je steći najmanje 246 CSVET bodova, od čega 147 bodova iz strukovnog dijela kvalifikacije i 99 bodova iz općeg obrazovanja. Obrazovanje se završava izradom i obranom završnog rada.
- Ciljevi obrazovanja: Obrazovanje je usmjereno na:
- Ostvarenje ishoda učenja neophodnih za stjecanje kompetencija i kvalifikacija za rad.
- Razvoj kognitivnih, praktičnih i socijalnih vještina.
- Jačanje samostalnosti i odgovornosti za postupanja u određenim situacijama.
- Razvoj organizacijskih i komunikacijskih sposobnosti učenika.
Kompetencije koje se stječu: Učenici će po završetku kurikuluma biti osposobljeni za širok spektar zadataka u području elektronike i telekomunikacija. Neke od ključnih kompetencija uključuju:
- Primjenu industrijskih standarda, propisa i zakona u struci.
- Izradu shema elektroničkih sklopova i/ili uređaja te simulaciju njihovog rada.
- Povezivanje elektroničkih sklopova i/ili uređaja u funkcionalnu cjelinu.
- Programiranje mikroupravljača i/ili industrijskih računala.
- Korištenje alata za pronalazak kvarova, mjernih uređaja i opreme.
- Provjeru stanja i funkcionalnosti dijelova komunikacijskog sustava te otklanjanje problema.
- Izradu komunikacijskih instalacija i spajanje svjetlovodnih niti.
- Konfiguriranje TCP/IP postavki uređaja i korištenje CAD alata za tehničku dokumentaciju.
- Primjenu zaštitne opreme i učinkovitu komunikaciju unutar projektnog tima.
Struktura i metodologija učenja:
- Nastava se izvodi modularno, što omogućuje i povezivanje s općeobrazovnim predmetima.
- Učenje se temelji na problemskim situacijama i zadacima iz stvarnog života, kao i provođenju projektnih zadataka.
- Kurikulum uključuje učenje temeljeno na radu, koje se provodi u školskim specijaliziranim prostorima (simulirani objekti) te kod poslodavca ili u Regionalnom centru kompetentnosti. Preporučuje se da se najmanje 24 CSVET boda ostvari učenjem kod poslodavca.
- Učenike se potiče na aktivno sudjelovanje, razvijanje suradničkih odnosa, samostalnosti i odgovornosti.
Fleksibilnost i izbornost:
- Strukovni kurikulum omogućuje stjecanje kompetencija iz dvaju područja rada: elektronike i telekomunikacija.
- Učenici mogu izabrati jednu od ponuđenih izbornosti, a unutar izabrane izbornosti dostupni su dodatni izborni blokovi (ukupno 15 CSVET bodova) za produbljivanje znanja i vještina u specifičnim područjima rada.
Završni rad:
- Završni rad je projektni zadatak u kojem učenik mora pokazati samostalnost u analizi problema, izradi i izvedbi mogućih rješenja, primjenjujući znanje i vještine stečene tijekom obrazovanja.
- Za kvalifikaciju razine 4.2, završni rad uključuje praktični rad i provjeru ostalog strukovnog znanja i vještina predviđenih ishodima učenja.
Mogućnosti napredovanja (Prohodnost):
- Vertikalna prohodnost: Po završetku programa, učenici imaju mogućnost nastavka obrazovanja za stjecanje kvalifikacija viših razina (5, 6 i 7), ne samo unutar sektora Elektrotehnike i računarstva. Omogućeno je i daljnje usavršavanje kroz neformalno i informalno učenje.
- Horizontalna prohodnost: Omogućena je prohodnost u druge kvalifikacije iste ili niže razine, uz polaganje razlikovnih sadržaja specifičnih za pojedinu kvalifikaciju.
Vrednovanje i osiguravanje kvalitete:
- Vrednovanje se provodi kroz praćenje i provjeru postignuća prema ishodima učenja, koristeći kombinaciju hibridnog i unutarnjeg vrednovanja.
- Osim nastavnika i mentora kod poslodavca, učenici su uključeni u proces vrednovanja i samovrednovanja.
- Kvaliteta kurikuluma prati se kroz anonimno anketiranje učenika i nastavnika, analizu uspjeha, te ispitivanje poslodavaca i bivših učenika radi dobivanja povratnih informacija o njihovoj pripremljenosti za svijet rada i uspješnosti općenito.
