Sektor: Elektrotehnika i računarstvo
Naziv kurikula strukovnog obrazovanja: Strukovni kurikul za stjecanje kvalifikacije tehničar za mehatroniku / tehničarka za mehatroniku
Kvalifikacija koja se stječe završetkom obrazovanja: tehničar za mehatroniku / tehničarka za mehatroniku
Razina kvalifikacije prema HKO-u: 4.2
Minimalan obujam kvalifikacije (CSVET): 247 CSVET
Uvjeti za upis strukovnog kurikula: Kvalifikacija na 1. razini HKO-a: Dokaz o nepostojanju zdravstvenih kontraindikacija za navedenu kvalifikaciju sukladno važećem popisu zdravstvenih zahtjeva izdanom od strane nadležnoga ministarstva
Ključne značajke i ciljevi kurikuluma:
- Razina kvalifikacije: Razina kvalifikacije prema Hrvatskom kvalifikacijskom okviru (HKO) je 4.2.
- Stupanje na snagu: Kurikulum se primjenjuje postupno, počevši od školske godine 2025./2026. za učenike I. razreda srednje škole, te se postupno uvodi i za više razrede u narednim školskim godinama.
- Obujam kvalifikacije: Za stjecanje kvalifikacije potrebno je steći najmanje 247 CSVET bodova. Od toga je 148 CSVET bodova iz strukovnog dijela kvalifikacije i 99 bodova iz općeg obrazovanja. Obrazovanje se završava izradom i obranom završnog rada.
- Ciljevi obrazovanja: Obrazovanje je usmjereno na:
- Ostvarenje ishoda učenja neophodnih za stjecanje kompetencija i kvalifikacija za rad.
- Razvoj kognitivnih, praktičnih i socijalnih vještina.
- Jačanje samostalnosti i odgovornosti za postupanja u određenim situacijama.
- Razvoj organizacijskih i komunikacijskih sposobnosti učenika.
Kompetencije koje se stječu:
- Koristeći pravila elektrotehnike i elektronike, testirati, primjenjivati i izrađivati različite elektroničke sheme, komponente i sustave.
- Izraditi i obrađivati digitalne sadržaje i dokumente pomoću alata za obradu teksta, tablica i prezentacija, kao i alata za obradu zvuka i videa.
- Izraditi i upravljati sustavom za Internet stvari.
- Razraditi koncept vlastite tvrtke i pokrenuti potrebne procese za njezino stvaranje i upravljanje.
- Obraditi i prilagoditi konstrukcijske i mehaničke elemente mehatroničkog sustava koristeći standardnu mjernu opremu te jednostavne ručne i električne alate.
- Sastaviti, rastaviti i testirati rad osnovnih mehatroničkih konstrukcija.
- Programirati industrijski robot za jednostavan zadatak manipulacije predmetima rada ili za izvršavanje jednostavne tehnološke operacije.
- Pustiti u rad industrijski robotski sustav koristeći se postojećom tehničkom dokumentacijom.
- Održavati mehatronički sustav prema dokumentaciji te detektirati i otkloniti jednostavne kvarove mehatroničkog sustava.
- Prilagoditi mehatronički sustav za druge parametre radnog zadatka koji uključuju drugačiju, ali sličnu: opremu, alate i ostalu potrebnu perifernu opremu.
- Objasniti kinematičke konfiguracije mobilnih robota te osnovne principe njihove lokalizacije, planiranja i slijeđenja putanje.
- Programski komunicirati sa senzorima i aktuatorima mobilnog robota te napisati jednostavne programe za zadatke kao što su istraživanje prostora i gibanje od točke do točke.
- Konfigurirati jednostavnije mreže računala, senzora i aktuatora uobičajene u robotskim sustavima.
- Konfigurirati mobilni robot za industrijske primjene, kao što je mobilna manipulacija ili prijenos tereta u industrijskom okruženju.
Struktura i metodologija učenja:
- Nastava se izvodi modularno, što omogućuje i povezivanje s općeobrazovnim predmetima.
- Učenje se temelji na problemskim situacijama i zadacima iz stvarnog života, kao i provođenju projektnih zadataka.
- Kurikulum uključuje učenje temeljeno na radu, koje se provodi u školskim specijaliziranim prostorima (simulirani objekti) te kod poslodavca ili u Regionalnom centru kompetentnosti. Preporučuje se da se najmanje 24 CSVET boda ostvari učenjem kod poslodavca.
- Učenike se potiče na aktivno sudjelovanje, razvijanje suradničkih odnosa, samostalnosti i odgovornosti.
Fleksibilnost i izbornost:
- Kurikulum obuhvaća popis obveznih strukovnih modula (136 CSVET bodova, što čini 55,06% ukupnog obujma) i popis izbornih strukovnih modula (12 CSVET bodova, 4,85% ukupnog obujma).
- Učenici su obvezni odabrati jedan izborni modul (4 CSVET boda) u trećem razredu i dva izborna modula (8 CSVET bodova) u četvrtom razredu, iz ponuđenih izbornih blokova.
- Strukovni kurikul tehničar za mehatroniku / tehničarka za mehatroniku omogućuje stjecanje kompetencija iz triju područja rada: mehatronike, robotike i automatizacije, a učenici mogu odabrati jednu od ponuđenih izbornosti. Unutar izabrane izbornosti, ponuđeni su dodatni izborni blokovi u ukupnom obujmu od 15 CSVET bodova, čime je dodatno omogućeno produbljivanje znanja i vještina u specifičnim područjima rada.
Završni rad:
- Strukovni kurikul završava provjerom strukovnog znanja, vještina te pripadne samostalnosti i odgovornosti.
- Provjera se provodi izradom i obranom završnoga rada.
- Za kvalifikaciju razine 4.2, završni rad uključuje praktični rad te provjeru ostaloga strukovnog znanja i vještina predviđenih ishodima učenja kurikula.
- Završni rad je projektni zadatak u kojem učenik treba pokazati samostalnost u analizi problema, izradi mogućih rješenja i izvedbi mogućih rješenja, primjenjujući usvojeno znanje i vještine tijekom cjelokupnoga obrazovanja.
- Učenik pristupa obrani završnog rada nakon što je pozitivno ocijenjen iz svih skupova ishoda učenja/modula u četvrtom razredu. Zakonska osnova za završni rad obuhvaća Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, Pravilnik o izradbi i obrani završnoga rada te Nacionalni kurikulum za strukovno obrazovanje.
Mogućnosti napredovanja (Prohodnost):
- Horizontalna prohodnost: Omogućena je prohodnost u drugu kvalifikaciju iste ili niže razine uz polaganje razlikovnih sadržaja specifičnih za pojedinu kvalifikaciju, posebno unutar obrazovnog sektora elektrotehnike gdje su sadržaji prvog razreda slični ili isti.
- Vertikalna prohodnost: Učenici koji završe program imaju mogućnost nastavka obrazovanja za stjecanje kvalifikacija viših razina (5, 6 i 7) ne samo u sektoru Elektrotehnika i računarstvo. Također, mogu nastaviti usavršavati svoje vještine i kompetencije raznim oblicima neformalnog i informalnog učenja u području mehatronike, robotike i automatizacije. Vertikalna prohodnost promiče kontinuirano učenje i profesionalni napredak, omogućujući razvoj karijere i viši profesionalni status.
Vrednovanje i osiguravanje kvalitete:
- Kvaliteta i uspješnost izvedbe kurikuluma prate se putem istraživanja i anonimnog anketiranja učenika, nastavnika, poslodavaca i bivših učenika.
- Postupci vrednovanja usmjereni su na praćenje i provjeru postignuća prema ishodima učenja.
- Vrednovanje se provodi u kombinaciji:
- Hibridnog vrednovanja tijekom pisanih provjera znanja i vještina učenika.
- Unutarnjeg vrednovanja koje provode nastavnici i mentori u ustanovi i radnom okruženju, te učenici putem samovrednovanja.
- Kriteriji za vrednovanje ostvarenosti ishoda učenja određeni su strukovnim kurikulom.
- Podaci o praćenju napredovanja učenika temelje se na provjeri postignuća ishoda učenja pomoću procjena razvoja odgovornosti, samoinicijativnosti te komunikacije i suradnje. Koriste se različiti pristupi vrednovanju radi dobivanja raznolike slike napretka učenika.
- Također je važna uspješna suradnja s roditeljima i skrbnicima te prikupljanje povratnih informacija o pripremljenosti za svijet rada i uspješnosti bivših učenika.
