Operater za strojne obrade / Operaterka za strojne obrade



Sektor: Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija

Naziv kurikula strukovnog obrazovanja: Strukovni kurikul za stjecanje kvalifikacije operater za strojne obrade / operaterka za strojne obrade

Kvalifikacija koja se stječe završetkom obrazovanja: Operater za strojne obrade / operaterka za
strojne obrade

Razina kvalifikacije prema HKO-u: 4.1

Minimalan obujam kvalifikacije (CSVET): 182 CSVET

Uvjeti za upis strukovnog kurikula: Kvalifikacija na 1. razini HKO-a: Dokaz o nepostojanju zdravstvenih kontraindikacija za navedenu kvalifikaciju sukladno važećem popisu zdravstvenih zahtjeva izdanom od strane nadležnoga ministarstva

Ključne značajke i ciljevi kurikuluma:

  • Razina kvalifikacije: Kvalifikacija se stječe na 4.1 razini Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (HKO).
  • Stupanje na snagu:  Odluka o uvođenju strukovnog kurikula stupila je na snagu prvoga dana od dana objave u “Narodnim novinama”, a objavljena je u utorak, 18. ožujka 2025.. Primjenjuje se za učenike I. razreda srednje škole od školske godine 2025./2026..
  • Obujam kvalifikacije: Minimalan obujam kvalifikacije iznosi 182 CSVET boda. Od toga, 140 CSVET bodova odnosi se na strukovni dio kvalifikacije, a 42 CSVET boda na opće obrazovanje. Obujam ishoda učenja na razini ciklusa podijeljen je na 60 CSVET bodova za 4. ciklus i 122 CSVET boda za 5. ciklus.
  • Ciljevi obrazovanja: 
    • Obrazovanje je usmjereno na ostvarenje ishoda učenja neophodnih za stjecanje kompetencija odnosno kvalifikacija za rad.
    • Ciljevi uključuju razvoj kognitivnih, praktičnih i socijalnih vještina, te jačanje samostalnosti i odgovornosti za postupanja u određenim situacijama.
    • Također se potiče razvoj organizacijskih i komunikacijskih sposobnosti učenika.
    • Učenje se temelji na problemskim situacijama i zadacima iz stvarnog života, provođenju projektnih zadataka te stjecanju kompetencija u stvarnom radnom procesu. Potiče se asertivnost, razvijanje suradničkih odnosa i samostalnosti u donošenju odluka.

Po završetku obrazovanja, učenici će moći: 

  • Razlikovati materijale u strojarstvu i njihova svojstva.
  • Pripremiti mjesto rada za rad na siguran način uz provjeru sigurnosti radnog prostora.
  • Razlikovati alate potrebne za izradu i održavanje metalnih konstrukcija.
  • Koristiti projektnu dokumentaciju, tehničke crteže, sheme sastavljanja i drugu tehničko-tehnološku dokumentaciju.
  • Izraditi skicu i jednostavnije radioničke nacrte.
  • Pripremiti potrebne alate, pribore, naprave i uređaje za servisiranje i montiranje sustava obnovljivih izvora energije.
  • Servisirati i montirati toplovodne sustave obnovljivih izvora energije.
  • Puštati u rad toplovodne sustave obnovljivih izvora energije.
  • Izraditi pripreme za postavljanje instalacija (npr. izrada utora i kopanje kanala za cijevi).
  • Izraditi vanjski vodovodni/kanalizacijski cjevovod sa spojem na gradsku mrežu ili septičku jamu.
  • Izraditi temeljne instalacije za kanalizaciju u objektu.
  • Izraditi ventilaciju za sanitarnu prostoriju.
  • Provesti tlačnu probu i ispitati funkcionalnost instalacija.
  • Razlikovati sustave grijanja te planirati osnovno održavanje sustava grijanja.
  • Razlikovati dijelove plinskih instalacija te planirati osnovno održavanje sustava.
  • Upotrijebiti alate i naprave u nužnim intervencijama na električnim i vodovodnim instalacijama.
  • Prikupiti, razvrstati i zbrinuti štetni opasni otpad u skladu s propisima.
  • Struktura i metodologija učenja:
    • Učenje se temelji na problemskim situacijama i zadacima iz stvarnog života, na provođenju projektnih zadataka te stjecanju kompetencija u stvarnom radnom procesu.
    • Okruženje za ostvarivanje ishoda učenja uključuje širok spektar mogućnosti: licenciranog poslodavca, regionalni centar kompetentnosti (gdje je primjenjivo), školsku učionicu, specijaliziranu učionicu ili praktikum, kao i učenje temeljeno na radu kod poslodavca.
    • Ishodi učenja vezani za rad izvan škole usklađuju se između škole i poslodavca.
    • Nastava se izvodi modularno, što ne isključuje mogućnost povezivanja s općeobrazovnim nastavnim predmetima.

Završni rad:

  • Obrazovanje se završava provjerom strukovnog znanja, vještina te pripadne samostalnosti i odgovornosti, koja se provodi izradom i obranom završnoga rada.
  • Za kvalifikaciju razine 4.1, završni rad uključuje praktični rad te provjeru ostaloga strukovnog znanja i vještina predviđenih ishodima učenja kurikula.
  • Završni rad je projektni zadatak u kojemu učenik treba pokazati samostalnost u analizi problema, izradi mogućih rješenja i njihovoj izvedbi, primjenjujući usvojeno znanje i vještine tijekom cjelokupnoga obrazovanja.
  • Učenik pristupa obrani završnog rada nakon što su svi skupovi ishoda učenja/moduli u trećem razredu pozitivno ocijenjeni.

Mogućnosti napredovanja (Prohodnost):

  • Horizontalna prohodnost: Općeobrazovni nastavni predmeti su na razini 4.1 HKO-a, što omogućuje prohodnost u drugu kvalifikaciju iste ili niže razine uz polaganje razlikovnih sadržaja specifičnih za pojedinu kvalifikaciju. Unutar obrazovnog sektora Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija, učenici koji upišu program razine 4.1 imaju istu većinu sadržaja prvog razreda te određene sadržaje drugog i trećeg razreda, što omogućuje prohodnost u drugu kvalifikaciju iste razine uz polaganje razlikovnih sadržaja.
  • Vertikalna prohodnost: Učenici koji završe ovaj program imaju mogućnost nastavka obrazovanja za stjecanje kvalifikacije razine 4.2 u sektoru Strojarstvo, brodogradnja i metalurgija.

Vrednovanje i osiguravanje kvalitete:

  • Vrednovanje je usmjereno na praćenje i provjeru postignuća prema ishodima učenja.
  • Provodi se u kombinaciji hibridnog (pisane provjere znanja i vještina) i unutarnjeg vrednovanja (u ustanovi i radnom okruženju).
  • Unutarnje vrednovanje provode nastavnici i mentori, te sami učenici kroz samovrednovanje svog rada.
  • Kriteriji za vrednovanje ostvarenosti ishoda učenja određeni su strukovnim kurikulom.
  • Podaci o praćenju napredovanja učenika temelje se na procjeni razvoja odgovornosti, samoinicijativnosti te komunikacije i suradnje.
  • Aktivnosti praćenja kvalitete uključuju: anonimno anketiranje učenika i nastavnika, analizu uspjeha, transparentnosti i objektivnosti provjera znanja, te analizu materijalnih i kadrovskih uvjeta. Nastavnici također provode samoevaluaciju svog rada.