Tehničar cestovnog prometa / Tehničarka cestovnog prometa




Sektor: Promet i logistika

Naziv kurikula strukovnog obrazovanja: Strukovni kurikul za stjecanje kvalifikacije tehničar cestovnog prometa / tehničarka cestovnog prometa

Kvalifikacija koja se stječe završetkom obrazovanja: tehničar cestovnog prometa / tehničarka cestovnog prometa

Razina kvalifikacije prema HKO-u: 4.2

Minimalan obujam kvalifikacije (CSVET): 243 CSVET

Uvjeti za upis strukovnog kurikula: Kvalifikacija na 1. razini HKO-a: Dokaz o nepostojanju zdravstvenih kontraindikacija za navedenu kvalifikaciju sukladno važećem popisu zdravstvenih zahtjeva izdanom od strane nadležnoga ministarstva

Ključne značajke i ciljevi kurikuluma:

  • Razina kvalifikacije: Kvalifikacija Tehničar cestovnog prometa / Tehničarka cestovnog prometa stječe se na razini 4.2 Hrvatskog kvalifikacijskog okvira (HKO).
  • Stupanje na snagu: Odluka o uvođenju strukovnog kurikuluma stupa na snagu prvoga dana od dana objave u “Narodnim novinama”. “Narodne novine” broj 20 objavljene su četvrtak, 6. veljače 2025. godine. Kurikulum se primjenjuje postupno: za učenike I. razreda srednje škole od školske godine 2025./2026.
  • Obujam kvalifikacije: Minimalan obujam kvalifikacije iznosi 243 CSVET boda, od čega je 144 CSVET boda iz strukovnog dijela kvalifikacije i 99 bodova iz općeg obrazovanja.
  • Ciljevi obrazovanja: Obrazovanje za stjecanje kvalifikacije tehničar cestovnog prometa / tehničarka cestovnog prometa usmjereno je na:
    • Ostvarenje ishoda učenja neophodnih za stjecanje kompetencija, odnosno kvalifikacija za rad.
    • Razvoj kognitivnih, praktičnih i socijalnih vještina te jačanje samostalnosti i odgovornosti za postupanja u određenim situacijama.
    • Razvoj organizacijskih i komunikacijskih sposobnosti učenika.

Po završetku obrazovanja, učenici će moći:

  • Planirati uporabu cestovne infrastrukture u skladu s tehničko-eksploatacijskim karakteristikama i zahtjevima prijevoznog procesa.
  • Razlikovati putničke i teretne terminale te operativno osoblje.
  • Planirati i organizirati procese tekućeg održavanja cestovne infrastrukture.
  • Primijeniti propise o cestovnom prijevozu i sigurnosti prometa.
  • Planirati uporabu i održavanje cestovnih vozila.
  • Organizirati tehnološki proces prijevoza putnika i tereta u unutarnjem i međunarodnom prometu.
  • Primijeniti pravila i procedure u postupanju s prijevoznim supstratom.
  • Izvesti aktivnosti pripreme, obrade i analize prijevozne dokumentacije.
  • Pratiti stanje na tržištu prijevoznih usluga te provesti radnje izrade kalkulacije cijene, davanja ponude i sklapanja ugovora.
  • Izvesti aktivnosti pružanja logističkih i agencijskih usluga.
  • Primijeniti standarde tehničkog crtanja i CAD programa.
  • Primijeniti pravila, procedure i opremu za nadzor cestovnog prometa.
  • Analizirati čimbenike sigurnosti prometa.
  • Koristiti se prostornim planovima za prometno planiranje i projektiranje.
  • Izraditi elemente projektne dokumentacije za vođenje prometnih tokova.
  • Koristiti se IKT-om i računalnim aplikacijama za praćenje i upravljanje voznim parkom.
  • Upravljati motornim vozilom B-kategorije.
  • Komunicirati na hrvatskom i stranom jeziku (engleski/njemački) rabeći stručnu terminologiju.
  • Primijeniti pravila zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite okoliša.
  • Pružiti osnovnu prvu pomoć.

Struktura i metodologija učenja:

  • Dominantni nastavni sustav uključuje problemsku nastavu, projektnu nastavu, istraživačku nastavu i učenje temeljeno na radu. Učenje se odvija u školskim specijaliziranim učionicama, praktikumima ili kod licenciranih poslodavaca, regionalnih centara kompetentnosti. Naglašava se situacijsko učenje koje uključuje simulacije stvarnih prometnih situacija i problema na radnim mjestima. Nastavnik ima ulogu mentora i koordinatora, a potiče se rad u parovima ili manjim grupama.

Fleksibilnost i izbornost:

  • Učenici biraju izborne strukovne module u ukupnom obujmu od 14 CSVET bodova (što čini 5.83% obujma kvalifikacije). Odabir modula provodi se u drugom razredu (4 CSVET), trećem razredu (4 CSVET) i četvrtom razredu (6 CSVET). Primjeri izbornih modula uključuju ergonomiju, osnove mehanike, održivost prometa, tehnologijski marketing, poslovnu komunikaciju na stranom jeziku, poduzetništvo, agencijske i kolodvorske usluge te optimizaciju prijevozne usluge.

Završni rad:

  • Kvalifikacija tehničar cestovnog prometa / tehničarka cestovnog prometa završava izradom i obranom završnoga rada. Završni rad je projektni zadatak u kojemu učenik treba pokazati samostalnost u analizi problema, izradi mogućih rješenja i izvedbi, primjenjujući usvojeno znanje i vještine stečene tijekom obrazovanja. Za razinu 4.2, završni rad uključuje praktični rad i provjeru strukovnog znanja i vještina predviđenih ishodima učenja kurikuluma. Učenik pristupa obrani završnog rada nakon što je pozitivno ocijenjen iz svih skupova ishoda učenja / modula u četvrtom razredu.

Mogućnosti napredovanja (Prohodnost):

  • Horizontalna prohodnost: Omogućena je prohodnost u drugu kvalifikaciju iste ili niže razine uz polaganje razlikovnih sadržaja specifičnih za pojedinu kvalifikaciju. Učenici upisuju ovaj kurikulum nakon završene osnovne škole i ne trebaju polagati razlikovne sadržaje pri upisu.
  • Vertikalna prohodnost: Nakon stečene kvalifikacije tehničar cestovnog prometa / tehničarka cestovnog prometa, moguć je nastavak školovanja na razinama 4.2 i 6 HKO-a u području tehničkih znanosti. Ova mogućnost prohodnosti navedena je za gotovo sve obvezne i izborne module u kurikulumu.

Vrednovanje i osiguravanje kvalitete: Postupci vrednovanja usmjereni su na praćenje i provjeru postignuća prema ishodima učenja, provode se kombinacijom:

  • Hibridnog vrednovanja: Kroz pisane provjere znanja i vještina, gdje ustanova osigurava provjerene zadatke i ispite za povratne informacije o rezultatima učenja.
  • Unutarnjeg vrednovanja: Koje provode nastavnici i mentori u ustanovi i radnom okruženju, uz aktivno samovrednovanje učenika. Naglasak je na provjeri postignuća ishoda učenja temeljenog na radu.
  • Vrednovanje za učenje: Koje provodi nastavnik na temelju pripreme, sudjelovanja i samovrednovanja.
  • Vrednovanje kao učenje: Provodi se po završetku pojedinih dijelova zadatka gdje učenici koriste pripremljene alate.
  • Vrednovanje naučenoga: Provodi se na kraju nastavne cjeline uz unaprijed utvrđene kriterije.
  • Praćenje kvalitete i uspješnosti: Uključuje istraživanje i anonimno anketiranje učenika i nastavnika o izvođenju nastave, resursima, podršci, radnom opterećenju i komunikaciji. Analizira se uspjeh, transparentnost i objektivnost provjera znanja, te materijalni i kadrovski uvjeti. Nastavnici provode i samoevaluaciju svog rada.
  • Prilagodbe za učenike s posebnim potrebama i darovite učenike: Predviđene su prilagodbe u provođenju mjerenja, obimu i načinu izvještavanja, uz pomoć nastavnika i grupiranje u timove. Darovitim učenicima omogućuje se obogaćivanje sadržaja, postavljanje ishoda više razine i složeniji zadaci u skladu s individualiziranim kurikulumom.