Tehničar za programiranje/Tehničarka za programiranje

Sektor: Elektrotehnika i računarstvo

Naziv kurikula strukovnog obrazovanja: Strukovni kurikul za stjecanje kvalifikacije Tehničar za programiranje / tehničarka za programiranje

Kvalifikacija koja se stječe završetkom obrazovanja: Tehničar za programiranje / tehničarka za programiranje

Razina kvalifikacije prema HKO-u: 4.2

Minimalan obujam kvalifikacije (CSVET): 246 CSVET

Uvjeti za upis strukovnog kurikula: Kvalifikacija na 1. razini HKO-a; Dokaz o nepostojanju zdravstvenih kontraindikacija za navedenu kvalifikaciju sukladno važećem popisu zdravstvenih zahtjeva izdanom od strane nadležnoga ministarstva.

Ključne značajke i ciljevi kurikuluma:

Razina kvalifikacije: Kvalifikacija se stječe na 4.2 razini Hrvatskoga kvalifikacijskog okvira (HKO).

Stupanje na snagu: Odluka o uvođenju strukovnog kurikula stupa na snagu prvoga dana od dana objave u “Narodnim novinama”. Primjenjuje se za učenike I. razreda srednje škole od školske godine 2025./2026., za II. razred od 2026./2027., za III. razred od 2027./2028., a za IV. razred od 2028./2029.

Obujam kvalifikacije: Minimalan obujam kvalifikacije je 246 CSVET (Croatian Credit System for Vocational Education and Training) bodova. Od toga, 146 CSVET bodova odnosi se na strukovni dio kvalifikacije, dok 99 bodova otpada na opće obrazovanje. Obujam ishoda učenja na razini ciklusa podijeljen je na 62 CSVET za 4. ciklus i 184 CSVET za 5. ciklus.

Ciljevi obrazovanja:

Obrazovanje je usmjereno na stjecanje kompetencija i kvalifikacija neophodnih za rad.

Nadalje, ciljevi uključuju razvoj kognitivnih, praktičnih i socijalnih vještina, te jačanje samostalnosti i odgovornosti učenika u različitim situacijama.

Također se potiče razvoj organizacijskih i komunikacijskih sposobnosti.

Učenje se temelji na rješavanju problemskih situacija i zadataka iz stvarnog života, provođenju projektnih zadataka i stjecanju kompetencija u stvarnom radnom procesu.

Potiče se asertivnost i suradnički odnosi, kao i razvijanje samostalnosti i odgovornosti u donošenju odluka.

Po završetku obrazovanja, učenici će moći:

  1. Oblikovati, izraditi i integrirati multimedijske dokumente.
  2. Konfigurirati i dnevno održavati poslužiteljske i korisničke računalne sustave.
  3. Izmijeniti i/ili popraviti pojedine dijelove programskog koda.
  4. Koristiti programske alate.
  5. Instalirati i održavati sistemski softver.
  6. Oblikovati i izraditi web-stranice.
  7. Povezati i integrirati različite programske produkte.
  8. Programski povezati baze podataka s programima.
  9. Samostalno izraditi razne vrste računalnih programa.
  10. Samostalno kreirati SQL upite za rad s bazama podataka.
  11. Izraditi korisničke priručnike i upute.
  12. Koristiti alate za organizaciju rada u timu.
  13. Koristiti alate za softversku dijagnostiku.
  14. Ispitati kvalitetu softverskog rješenja.
  15. Provesti operacijske, sustavske i tehničke promjene na standardima kvalitete.
  16. Održati integritet i kontinuitet poslovanja informacijsko-komunikacijskog sustava.
  17. Odgovorno provoditi osiguranje kvalitete proizvoda i usluga.

Struktura i metodologija učenja:

Učenje se temelji na problemskim situacijama i zadacima iz stvarnog života, provođenju projektnih zadataka te stjecanju kompetencija u stvarnom radnom procesu.

Nastava se izvodi modularno, što omogućuje fleksibilnost i povezivanje s općeobrazovnim predmetima.

Uvjeti za učenje uključuju korištenje školskih učionica, specijaliziranih praktikuma, ali i radno okruženje kod licenciranih poslodavaca ili u regionalnim centrima kompetentnosti (RCK).

Učenje temeljeno na radu provodi se kroz rad na simuliranim objektima u školi te kroz praksu kod poslodavca ili u RCK. Preporučuje se ostvariti najmanje 24 CSVET boda kroz učenje temeljeno na radu izvan škole, gdje se učenici uvode u radni proces uz mentora ili nastavnika.

Nastavnici su zaduženi za kreiranje sigurnog i poticajnog okruženja, korištenje novih tehnologija i prilagodbu sadržaja i metoda potrebama učenika.

Fleksibilnost i izbornost:

Kurikulum omogućuje stjecanje kompetencija iz triju područja rada: programiranja, izrade klijentskog dijela aplikacija (frontend) i izrade poslužiteljskog dijela aplikacija (backend).

Učenici mogu izabrati jednu od ponuđenih izbornosti, ovisno o svojim željama, potrebama lokalne zajednice ili mogućnostima škole. Izborni moduli čine 24 CSVET boda (9,8%) ukupnog obujma kvalifikacije.

Završni rad:

Obrazovanje se završava izradom i obranom završnoga rada, što služi kao provjera strukovnog znanja, vještina, samostalnosti i odgovornosti.

Za ovu kvalifikaciju (razina 4.2), završni rad uključuje praktični rad i provjeru ostalih strukovnih znanja.

Završni rad je projektni zadatak u kojem učenik demonstrira samostalnost u analizi problema, izradi mogućih rješenja i njihovoj izvedbi, primjenjujući stečeno znanje.

Učenik pristupa obrani završnog rada nakon što su svi ishodi učenja/moduli u četvrtom razredu pozitivno ocijenjeni.

Mogućnosti napredovanja (Prohodnost):

Horizontalna prohodnost: Omogućava prijelaz u drugu kvalifikaciju iste ili niže razine uz polaganje razlikovnih sadržaja specifičnih za tu kvalifikaciju. Učenici koji upišu strukovni kurikul za stjecanje kvalifikacije razine 4.2 u podsektoru računarstva imaju isti ili gotovo isti sadržaj prvoga razreda te određene sadržaje drugog, trećeg i četvrtog razreda, što omogućuje prohodnost u drugu kvalifikaciju iste razine uz polaganje razlikovnih sadržaja.

Vertikalna prohodnost: Učenici koji završe ovaj program imaju mogućnost nastavka obrazovanja za stjecanje kvalifikacija viših razina (5, 6 i 7), ne samo unutar sektora Elektrotehnike i računarstva. Također je omogućeno kontinuirano usavršavanje vještina kroz neformalno i informalno učenje. Ova prohodnost podržava razvoj karijere, napredak u sektoru i postizanje višeg profesionalnog statusa.

Vrednovanje i osiguravanje kvalitete:

Postupci vrednovanja prate i provjeravaju postignuća prema ishodima učenja, kombinirajući hibridno vrednovanje (pisane provjere znanja i vještina) s unutarnjim vrednovanjem (kontinuirano praćenje od strane nastavnika, mentora i samovrednovanje učenika).

Vrednovanje se temelji na procjenama razvoja odgovornosti, samoinicijativnosti, komunikacije i suradnje.

Praćenje kvalitete uključuje:

  • Anonimno anketiranje učenika o nastavi, literaturi, podršci, radnom opterećenju i komunikaciji.
  • Anketiranje nastavnika o istim pitanjima te njihova samoevaluacija.
  • Analizu uspjeha, transparentnosti i objektivnosti provjera znanja.
  • Analizu materijalnih i kadrovskih uvjeta.
  • Održavanje suradnje s roditeljima radi informiranja i povratnih informacija.
  • Ispitivanje poslodavaca i bivših učenika radi dobivanja povratnih informacija o pripremi za svijet rada i uspješnosti.